10 najdugovječnijih životinja na Zemlji

10 najdugovječnijih životinja na Zemlji

Kornjače čak ni nemaju svoje mjesto u 10 najdugovječnijih životinja na našem planetu.

Životinjsko se carstvo može pohvaliti nevjerojatno dugim životnim vijekom koji daleko premašuje prosječni ljudski život. Iako ljudi mogu imati “apsolutnu granicu” od 120 godina, ovo je samo treptaj oka u usporedbi sa stoljećima i tisućljećima kroz koje neke životinje žive. Neke životinje mogu čak i potpuno zaustaviti ili preokrenuti proces starenja.

Iako postoje vrlo dugovječne kopnene životinje (najstarija kornjača, na primjer, ima gotovo 190 godina), nijedna od njih ne ulazi na ovaj popis. Pravi šampioni u životnoj dobi svi žive u vodi. Od najstarijih do besmrtnih, ovdje je popis 10 najdugovječnijih životinja na svijetu.

Grenlandski glatki kit (Bowhead whale) 200 + godina

(Foto: wildestanimal via Getty Images)

Grenlandski glatki kit (Balaena mysticetus) su najduži sisavci. Točan životni vijek arktičkih i subarktičkih kitova nije poznat, ali kameni vrhovi harpuna pronađeni u nekima od ulovljenih jedinki dokazuju da su starije od 100 godina, a prema Nacionalnoj agenciji za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) mogu živjeti čak i više od 200 godina. Kitovi imaju mutacije u genu ERCC1, koji je zaslužan za obnovu oštećene DNK, što može pomoći u zaštiti kitova od raka te potencijalnog uzroka smrti. Nadalje, drugi gen, nazvan PCNA, ima odjeljak koji je dupliciran. Ovaj je gen uključen u rast i popravak stanica, a dupliciranje usporava starenje, izvijestio je Live Science.

Rougheye rockfish (Sebastes aleutianus) 200 + godina

(Foto: Brent Durand via Getty Images)

Rougheye rockfish (Sebastes aleutianus) jedna je od najdugovječnijih riba životnog vijeka od najmanje 205 godina. Ove ružičaste ili smeđe ribe žive u Tihom oceanu od Kalifornije do Japana. Narastu do 97 centimetara i jedu druge životinje, poput škampa i manjih riba, prema Odboru za status ugroženih divljih životinja u Kanadi (COSEWIC), neovisnom savjetodavnom vijeću koje procjenjuje status ugroženih vrsta u Kanadi.

Riječna bisernica (Freshwater pearl mussel) 250 + godina

(Foto: Irfan M Nur/Shutterstock.com)

Riječne bisernice (Margaritifera margaritifera) su školjke koje filtriraju čestice hrane iz vode. Uglavnom žive u rijekama i potocima, a mogu se naći u Europi i Sjevernoj Americi, uključujući i SAD i Kanadu. Najstarija poznata slatkovodna biserna školjka stara je 280 godina, prema Svjetskom fondu za zaštitu prirode (WWF). Ovi beskralježnjaci imaju dug životni vijek zahvaljujući sporom metabolizmu. Slatkovodne biserne školjke ugrožena su vrsta. Njihova populacija pada zbog različitih čimbenika povezanih s ljudima, uključujući oštećenja riječnih staništa o kojima ovise.

Grenlandski morski pas (Greenland shark) 272+ godina

(Foto: dotted zebra / Alamy Stock Photo)

Grenlandski morski psi (Somniosus microcephalus) žive duboko u Arktičkom moru i Sjevernom Atlantiku. Mogu narasti do 7,3 metra. Hrane se raznim drugim životinjama, uključujući ribe i morske sisavce, poput tuljana. Studija objavljena u časopisu Science, na temelju tkiva oka grenlandskog morskog psa iz 2016., , procijenila je da ti morski psi mogu imati maksimalni životni vijek od najmanje 272 godine. Istraživači sugeriraju da bi ti morski psi mogli imati čak 512 godina, ranije izvijestila je Live Science. Procjene starosti donijele su određeni stupanj neizvjesnosti, ali čak i najniža procjena od 272 godine i dalje čini ove morske pse najdugovječnijim kralježnjacima na Zemlji.

Tubeworm (Riftia pachyptila) 300+ godina

(Foto: Ralph White via Getty Images)

Cjevasti crvi su beskralježnjaci koji imaju dug životni vijek u hladnom, stabilnom okruženju dubokog mora. Studija iz 2017. objavljena u časopisu The Science of Nature otkrila je da Escarpia laminata, vrsta cjevastog crva, koja živi na dnu oceana u Meksičkom zaljevu, redovito živi do 200 godina, a neki primjerci prežive i više od 300 godina. Cijevasti crvi imaju nisku stopu smrtnosti s malo prirodnih prijetnji, poput nedostatka predatora, što im je pomoglo da evoluiraju do tako dugog životnog vijeka.

Islandska školjka (Arctica islandica) 500+ godina

(Foto: Gabe Dubois/Shutterstock.com)

Islandske školjke (Arctica islandica) nastanjuju sjeverni Atlantski ocean. Ova morska vrsta može živjeti čak i duže od ostalih školjkaša na ovom popisu. Jedan oceanski kvahog pronađen 2006. godine na obali Islanda bio je star 507 godina, prema Nacionalnom muzeju Walesa u Velikoj Britaniji. Drevna školjka dobila je nadimak Ming jer je rođena 1499. godine kada je dinastija Ming vladala Kinom (od 1368. do 1644.).

Crni koralj (Antipatharia) 4000+ godina

(IFoto: Mike Workman/Shutterstock.com)

Koralji izgledaju poput šarenih podvodnih biljaka na stijenama ali zapravo su sastavljeni od egzoskeleta beskralježnjaka zvanih polipi. Ti se polipi kontinuirano množe i zamjenjuju stvaranjem genetski identične kopije, koja s vremenom uzrokuje sve veću i veću strukturu koralja. Koralji se stoga sastoje od više identičnih organizama pa je životni vijek koralja više timski napor. Koralji mogu živjeti stotinama godina ili više, ali dubokomorski crni koralji (Leiopathes sp.) spadaju među najdugovječnije koralje. Uzorci crnog korala pronađeni uz obalu Havaja su izmjereni na 4.265 godina, prema Live Science.

Staklače (Hexactinellid) 10000+ godina

(Foto: History and Art Collection/Alamy Stock Photo)

Spužve se sastoje od kolonija životinja, sličnih koraljima, a mogu živjeti i tisućama godina. Staklene spužve spadaju među najduže žive spužve na Zemlji. Pripadnici ove skupine često se nalaze u dubokom oceanu i imaju strukture nalik staklu, pa otuda i njihovo ime. Studija iz 2012. objavljena u časopisu Chemical Geology procijenila je da staklena spužva koja pripada vrsti Monorhaphis chuni stara je oko 11.000 godina. Druge vrste spužvi mogu živjeti i dulje.

Besmrtna meduza (Turritopsis dohrnii) Besmrtna

(Foto: Blue Planet Archive/Alamy Stock Photo)

Turritopsis dohrnii nazivaju se također i besmrtnim meduzama jer mogu živjeti vječno. Meduze počinju život kao ličinke, prije nego što se nađu na morskom dnu i pretvore u polipe. Ti polipi tada proizvode meduze. Zreli Turritopsis dohrnii posebni su po tome što se mogu pretvoriti u polipe ako su fizički oštećeni ili gladuju, prema Američkom prirodoslovnom muzeju, a zatim se kasnije vratiti u stanje meduza. Meduze, koje su porijeklom iz Sredozemnog mora, mogu ponoviti ovaj podvig višestrukog preokretanja svog životnog ciklusa i stoga nikada neće umrijeti (u dobrim uvjetim) od starosti, prema Prirodoslovnom muzeju u Londonu. Turritopsis dohrnii su sićušni ,promjera manjeg od 4,5 milimetra.

Hidra (Hydra)

(Foto: Choksawatdikorn/Shutterstock.com)

U starogrčkom mitu Hydra je bila višeglavo čudovište kojem je za svaku izgubljenu glavu, naraslo još dvije glave. Kako se ispostavilo, životinja iz stvarnog života nazvana po ovoj mitskoj zvijeri možda je još upornija.

Hidra je skupina malih beskralježnjaka s mekim tijelima koja pomalo nalikuju na meduze. Poput Turritopsis dohrnii, Hidre također imaju potencijal živjeti vječno. Hidre ne pokazuju znakove pogoršanja s godinama, piše Live Science. Ovi beskralježnjaci uglavnom se sastoje od matičnih stanica koje se kontinuirano regeneriraju dupliciranjem ili kloniranjem. Hidre ne žive vječno u prirodnim uvjetima zbog prijetnji poput predatora i bolesti, ali bez tih vanjskih prijetnji mogle bi biti besmrtne.

Share

Odgovori

Contact Us

%d blogeri kao ovaj: