Asurbanipalova knjižnica: najstarija sačuvana kraljevska biblioteka na svijetu

Asurbanipalova knjižnica ponekad se opisuje kao “prva knjižnica” na svijetu ili “najstarija preživjela kraljevska knjižnica na svijetu”. Knjižnicu su otkrili arheolozi koji su iskapali na mjestu Niniva, danas poznatom kao Kuyunjik. Kako je ovo bila carska prijestolnica Novoasirskog Carstva za vrijeme vladavine Asurbanipala, knjižnica je pripisana ovom vladaru. Asurbanipalova kraljevska knjižnica sadrži preko 30 000 glinenih pločica i fragmenata s tekstovima ispisanim klinastim pismom. Teme ovih tekstova kreću se od vladinih zapisa do književnih djela i tehničkih uputa.

Asurbanipalova vladavina

Asurbanipal (što znači ‘bog Ašur je stvoritelj nasljednika’) često se smatra posljednjim velikim vladarom Novoasirskog Carstva, a vladao je od oko 668. pr. Kr. do 627. pr. Kr. U tom je razdoblju Novoasirsko Carstvo doživjelo svoju najveću teritorijalnu ekspanziju, a područja pod Asurbanipalovom vlašću uključivala su Babilon, Perziju, Siriju i Egipat. Kako je Asurbanipal vladao svojim podanicima pravedno i pošteno, bio je popularan kralj. Ipak, poznat je i po svojoj nemilosrdnosti i okrutnosti u obračunu sa svojim neprijateljima. Međutim, najveće Asurbanipalovo postignuće bilo je stvaranje njegove kraljevske knjižnice.

U početku se nije očekivalo da će Asurbanipal naslijediti svog oca, Asarhaddona, kao kralj, jer je imao starijeg brata, Sin-iddina-apla. Kada je ovaj brat umro 672. godine prije Krista, Asurbanipal je postao očevim nasljednikom. Budući da Asurbanipal izvorno nije trebao naslijediti kraljevstvo prije smrti svog starijeg brata, mogao se slobodno prepustiti znanstvenim aktivnostima. Kao rezultat toga, mogao je čitati i pisati, te je ovladao raznim područjima znanja. Možda je zbog toga Asurbanipal dao izgraditi svoju kraljevsku knjižnicu nakon što je stabilizirao svoje carstvo.

Aleksandrijska knjižnica

Prema staroperzijskim i armenskim predajama, sam Aleksandar Veliki vidio je Asurbanipalovu kraljevsku knjižnicu kada je posjetio Ninivu. Inspiriran time, želio je potražiti sva djela naroda koje je osvojio, prevesti ih na grčki i pohraniti u veliku vlastitu knjižnicu. Dok makedonski osvajač nije poživio dovoljno dugo da ispuni ovaj svoj san, Ptolemej, koji je bio jedan od Aleksandrovih generala, a koji ga je naslijedio u Egiptu, započeo je stvaranje Velike Aleksandrijske knjižnice.

Ostaci knjižnice

Nakon toga su fizički ostaci, a možda i sjećanje na Asurbanipalovu knjižnicu izgubljeni, da bi ponovno bili otkriveni u 19. stoljeću. Tijekom 1850-ih, British Museum je izvršio iskopavanja na mjestu Ninive. U to je vrijeme otkopana kraljevska knjižnica, a čovjek zaslužan za njezino otkriće je britanski arheolog Sir Austen Henry Layard. Iskapanja Ninive nastavljena su s prekidima do 1930-ih, a tijekom tih iskapanja više od 30 000 glinenih pločica i fragmenata je izvučeno na svjetlo dana.

Asurbanipalova kraljevska knjižnica važna je iz više razloga. Za početak, broj otkrivenih glinenih pločica i fragmenata čini Asurbanipalovu knjižnicu jednom od najvećih zbirki tekstova u to vrijeme. Uz to, velik broj pokrivenih predmeta je zapanjujući. Kraljeva osobna knjižnica sadržavala je tekstove iz područja znanja poput medicine, mitologije, magije, znanosti, poezije i geografije. Jedan od najpoznatijih dokumenata iz ove biblioteke je verzija Epa o Gilgamešu, koji se često smatra najranijim sačuvanim velikim književnim djelom. S obzirom na niz tema koje pokriva sadržaj Asurbanipalove knjižnice, ova je zbirka od goleme važnosti u modernom proučavanju drevnog Bliskog istoka.

Knjižnica je bila Asurbanipalov ‘trajni doprinos civilizaciji’ koji je ostavio moćni i nemilosrdni kralj. koji je vladao Asirskim Carstvom relativno kratko vrijeme. Kroz nemilosrdnu ambiciju i zadivljujuću organizaciju, održao je veliko carstvo. Tu ambiciju predstavlja asirska umjetnost, koja uključuje ‘neke od najstrašnijih slika ikada stvorenih’. uključuje mučenje, masakre, čupanje jezika i mnoge druge grozote. Usred tog stroja nasilja nekako je prepoznata vrijednost očuvanja književnosti i znanja.

Trenutačno postoji projekt pod nazivom Ashurbanipal Library Project, koji je suradnja između Britanskog muzeja i Sveučilišta u Mosulu u Iraku. Postavljen 2002., projekt ima za cilj vratiti Asurbanipalovu knjižnicu ‘vratiti u život’, dokumentirajući knjižnicu što je potpunije moguće u tekstovima i slikama.

Nadamo se da će projekt potaknuti interes, kao i olakšati proučavanje tekstova, čime će se povećati naše znanje o drevnom Bliskom istoku.

---