Bizarna priča o liječniku koji je ukrao Einsteinov mozak

Bizarna priča o liječniku koji je ukrao Einsteinov mozak

Zbog svjetski poznatog genija, mozak Alberta Einsteina postao je željeni objekt čak i nakon njegove smrti. Nekoliko sati nakon smrti Alberta Einsteina 18. travnja 1955., liječnik koji mu je izvršio obdukciju zapravo mu je i ukrao mozak. Einsteinov mozak je, zbog šokantnog ponašanja liječnika, lutao SAD-om čak 50 godina

Dok je Einsteinov sin u početku bio bijesan, kasnije je dopustio liječniku, čovjeku po imenu Thomas Harvey, da mozak da istraživačima koji su htjeli utvrditi dolazi li fizičarski genije iz mozga koji je fizički drugačiji. Ta vijugava, desetljećima duga potraga otkrila je neke kontroverzne rezultate, a možda i na štetu obitelji Einstein i samog genija.

Mozak Alberta Einsteina ukrao je Thomas Harvey

Rođen 14. ožujka 1879. u Ulmu u Njemačkoj, Albert Einstein ostavio je nedodirljivu ostavštinu, od prijateljstva s Charliejem Chaplinom i bijega iz nacističke Njemačke do redefiniranja studija fizike.

Cijenjen u cijelom svijetu zbog svog “genijalnog uma”, mnogi u znanstvenoj zajednici teoretizirali su da bi se njegov mozak zapravo mogao fizički razlikovati od prosječnog ljudskog uma. Dakle, kad je u 76. godini umro od pucanja aorte u bolnici Princeton, Thomas Harvey mu je mozak odmah izvadio iz tijela.

Prema Carolyn Abraham, autorici knjige: “Possessing Genius: The Bizarre Odyssey of Einstein’s Brain”, Harvey je polagao velike profesionalne nade u taj mozak i vjerojatno je zaključio da bi taj organ mogao unaprijediti njegovu medicinsku karijeru.

Harvey nije samo ukrao mozak Alberta Einsteina, već je uklonio i oči fizičaru koje je potom dao Einsteinovom oftalmologu.

(Foto:Ralph Morse/Getty Images)

Ostatak Einsteinovog tijela kremirano je u Trentonu, New Jersey, 20. travnja, kada je njegov sin, Hans Albert Einstein, saznao što je Harvey učinio. Na kraju se složio da se mozak može proučavati, ali samo pod uvjetom da se te studije objave u znanstvenim časopisima.

Harvey je pomno dokumentirao i fotografirao mozak. Nakon vaganja zaključio je da teži 1.230 grama, što je navodno bilo lakše od prosjeka muškaraca Einsteinove dobi. Zatim je isjekao mozak na 240 dijelova koje je također fotografirao i zatražio slike.

Harvey je inzistirao na tome da je njegov cilj u tome bio čisto znanstveni, te rasporedio mozak kroz cijelu zemlju nastojeći dijelove dati znatiželjnim istraživačima. Čak je i vojska Sjedinjenih Država dobila uzorke od lukavog patologa.

“Smatrali su da bi ih to moglo izjednačiti s Rusima”, rekao je Abrahams “

Harveyjeva opsjednutost mozgom Alberta Einsteina nije ga koštala samo posla na Princetonu, već i liječničke dozvole i braka. Preselio se u Wichitu, Kansas, gdje je, na šok jednog novinara 1978., Harvey držao mozak u kutiji za jabukovaču ispod hladnjaka za pivo. Nakon što se pročulo, 1985. objavljena je prva studija o Einsteinovom mozgu sa kontroverznim rezultatima.

Je li se doista Einsteinov mozak razlikovao od prosječnog?

Doktor Thomas Harvey za novinare u bolnici Princeton detaljno opisuje svoju obdukciju Alberta Einsteina. (Foto: Bettmann/Getty Images)

Objavljeno u Eksperimentalnoj neurologiji 1985., prva studija o ukradenom mozgu Alberta Einsteina otkrila je da se doista doimao fizički drugačijim od prosječnog mozga.

Navodno je genij imao iznadprosječnu količinu glijalnih stanica koje održavaju neurone u mozgu oksigeniranim i stoga angažiranijim.

Naknadna studija sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu 1996. ustvrdila je da su ti neuroni također čvršće zbijeni nego inače i da su stoga mogli omogućiti bržu obradu informacija.

Tri godine kasnije, treće istraživanje Harveyjevih fotografija pokazalo je da je Einsteinov inferiorni parijetalni režanj bio širi od prosjeka, što ga je možda učinilo vizualnijim misliocem od većine.

Nedavno je studija iz 2012. tvrdila da Einsteinov mozak ima dodatni greben u srednjem prednjem režnju, područje povezano s stvaranjem planova i pamćenjem.

Thomas Harvey s dijelićem Einsteinovog mozga u Kansasu 1994. (Foto: Michael Brennan)

No, mnogi kritiziraju ove studije, poput psihologa sa Sveučilišta Pace Terencea Hinesa koji ih je nazvao nekom vrstom “neuromitologije”.

U konačnici, ta rasprava o specifičnostima Einsteinovog mozga vjerojatno neće uskoro prestati, unatoč činjenici da je veći dio vraćen u Princeton bolnicu. Drugi ostaci zloglasnog organa, međutim, darovani su medicinskim ustanovama.

Prije svoje smrti 2007. godine, Thomas Harvey donirao je ostatak Einsteinovog mozga Nacionalnom muzeju zdravlja i medicine, a Philadelphijski muzej Mütter i dan danas ima izložene uzorke.

Odjeljci sa ukradenim mozgom Alberta Einsteina i potpis dr. Thomasa Harveyja u muzeju Mütter.
Share

Odgovori

Contact Us

%d blogeri kao ovaj: