Feničani: Stvaranje onoga što je danas poznato kao abeceda

A-B-C-D-E-F-G … Ovaj slavni niz slova poznat velikom dijelu svijeta datira iz 16. stoljeća pr .Kr. Prilično mala skupina trgovaca poznatih kao Feničani stvorili su temelj za modernu englesku abecedu i druge abecede. Organizirali su sustav od 22 suglasnika u ono što je postalo abeceda koju koriste govornici mnogih svjetskih jezika.

Feničani su živjeli duž obale Sredozemnog mora na području današnjeg Libanona. Nastanjivali su niz različitih gradova-država, od kojih su najpoznatiji bili Tir, Biblos i Sidon. Ta su fenička mjesta često bila u međusobnom sukobu za dominaciju nad regijom. Zbog ovog nedostatka suradnje, Feničani su pokoreni i prisiljeni plaćati danak gotovo svim carstvima u regiji, uključujući Egipćane, Hetite, Asirce, Babilonce,

Abeceda

Kad su Feničani stvorili svoju novu abecedu, koristili su se simbolima koji su već bili u upotrebi među narodima Kanaana i Mezopotamije koji su govorili semitski. Još 3000 godina prije Krista Sumerani i Egipćani već su izmislili sustave pisanja temeljene na simbolima. Ova su rana pisma prvenstveno koristili trgovci za bilježenje ugovora, potvrda i popisa robe.

Trgovci u Feniciji željeli su nešto što neće biti previše teško naučiti i što će biti brzo i jednostavno za korištenje. Nažalost, ni egipatski ni sumerski sustav pisanja nisu baš dobro zadovoljili te kriterije. Koristili su stotine različitih složenih simbola za predstavljanje ideja (ideogrami) i slogovnih zvukova (fonogrami).

Feničani su shvatili da je većina riječi sastavljena od malog broja jednostavnih glasova. Otkrili su da se ti zvukovi mogu prikazati u samo 22 simbola i njihovim različitim kombinacijama. U svojoj novostvorenoj abecedi, Feničani su koristili simbole ili slova samo za suglasnike, iako je njihov govorni jezik sadržavao samoglasnike. Moderni hebrejski i arapski alfabet, koji su bili pod izravnim utjecajem feničkoga, još uvijek ne sadrže simbole za samoglasnike.

Feničani su proširili svoj alfabet kroz svoju golemu trgovačku mrežu koja se protezala cijelim područjem Sredozemlja. Grci su ga usvojili i do 8. stoljeća prije Krista dodali samoglasnike. Kasnije su i Rimljani koristili verziju te iste abecede koja je gotovo identična onoj koja se danas koristi u mnogim svjetskim jezicima.

Trgovanje na otvorenom moru

Feničani su bili najveći trgovci u starom svijetu u razdoblju između 1000. pr. Kr. i 600. pr. Kr. To su bili vrlo vješti brodograditelji i pomorci koji su gradili jake i brze jedrenjake za prijevoz svoje robe. Naučili su kako se snalaziti i kako koristiti zvijezdu Sjevernjaču za plovidbu noću. Moguće je da su čak plovili do Britanije i oko južnog vrha Afrike.

Kako bi se borili protiv gusara koji su često uznemiravali trgovačke brodove, Feničani su konstruirali posebne ratne brodove koji su pratili njihove trgovačke flote. Veslači bi zabili oštru napravu za zabijanje na prednjem dijelu čamca u neprijateljsko plovilo, probušivši u njemu rupu koja bi uzrokovala potonuće.

Kako bi proširili trgovinu, Feničani su također izgradili ispostave koje su kasnije same postale veliki gradovi. Najpoznatija od tih predstraža bila je Kartaga (smještena u današnjem Tunisu). Kartaga je s vremenom postala dovoljno bogata i moćna da izazove Rimsku Republiku.

Fenički trgovci djelovali su kao posrednici za svoje susjede. Prevozili su lan i papirus iz Egipta, bakar s Cipra, vezene tkanine iz Mezopotamije, začine iz Arabije i slonovaču, zlato i robove iz Afrike do odredišta diljem Sredozemlja.

Feničani su također imali vrijedne resurse i visoko vješte obrtnike. Od malog školjkaša zvanog murex proizveli su briljantnu ljubičastu boju. Ova se boja nanosila na vunenu odjeću, koja je bila visoko cijenjena ne samo zbog svoje ljepote, već i zbog visoke cijene. Bilo je potrebno 60 000 mureksa da se proizvede pola litre boje. Boja je postala poznata kao kraljevski purpur i nosili su je rimski carevi.

Vješti umjetnici također su proizvodili prekrasno staklo, keramiku, tekstil, stolariju i metalne radove, koje su željeli ljudi diljem starog svijeta. Izraelski kralj Salomon čak je koristio feničke majstore i resurse za izgradnju velikog hebrejskog hrama Jahvi.

Do 572. godine prije Krista, Feničani su pali pod oštru vlast Asiraca. Nastavili su trgovati, ali su na trgovačkim putovima naišli na jaku konkurenciju Grčke. Kako se približavalo 4. stoljeće prije Krista, dva najvažnija grada Feničana, Sidon i Tir, uništili su Perzijanci i Aleksandar Veliki.

Mnogi Feničani napustili su obalu Sredozemnog mora i otišli u svoje trgovačke kolonije, a njihovi su se ljudi i ideje ubrzo asimilirali u druge kulture.

---

Obradio i preveo: Zona Zanimljivosti

Izvor: ancient-origins