Povijesni zapisi opisuju turski grad Ani kao moćno kulturno regionalno središte kraljevstava i carstava koja su vladala stoljećima. Danas je ovaj veličanstveni grad, nekad dom za više od 100.000 ljudi, potpuno napušten i zaboravljen.
Tijekom 19. stoljeća Ani je bilo prilično popularno mjesto, romantizirano i cijenjeno od strane posjetitelja. Njegova slava izblijedjela je s izbijanjem Prvog svjetskog rata i kasnijim genocidom nad Armencima, ostavljajući mjesto koje je klonulo u militariziranoj ničijoj zemlji. Ruševine grada prošle su kroz brojne muke i nezgode, pa čak i ograničenja posjeta koja su, na sreću, ublažena u posljednjem desetljeću.
Teritorij grada nalazi se na spornom teritoriju Karsa, turske pokrajine blizu armenske granice. Izvorno, grad je bio armenski i još uvijek postoji snažan spor između današnje Turske i Armenije u vezi s njegovim vlasništvom. Ovaj je grad preživio ratove, vandalizam i potrese kroz tri stoljeća i pet carstava – Srednjovjekovno Armensko Kraljevstvo, Bizantsko Carstvo, Seldžuci, Gruzijce i Osmanlije.
Kad je započeo Prvi svjetski rat, potonji se borio za povratak sjeveroistočne Anadolije i uspio ponovno osvojiti Ani, no kasnije je ovo područje predano novoosnovanoj Republici Armeniji. Rat za nezavisnost Turske 1920. donio je preokret u događajima i Turska Republika ga je zauzela.
Arheolozi i aktivisti pokušavaju spasiti ruševine grada i podići svijest o njegovoj povijesnoj važnosti koja bi, nadamo se, nadjačala zaokupljenost tursko-armenskom napetošću u vezi s gradom.
Povjesničari su pokušali istaknuti važnost grada Ani kao zanemarenu srednjovjekovnu žarišnu točku u povijesti, čak su predložili da se grad uvrsti na UNESCO -ov popis svjetske baštine. Drugi naziv za ovo intrigantno mjesto je “Grad 1001 crkve”. Iako uništene, brojne crkve u gradu privlače posjetitelje svojom mističnom privlačnošću. Ovo je ime, razumljivo, hiperbola, ali arheolozi su otkrili oko 40 crkava, kapela i mauzoleja. Prema nekim povjesničarima, u 11. stoljeću u ovom srednjovjekovnom središtu živjelo je oko 100.000 ljudi.
Jedna posebno upečatljiva sveta građevina je katedrala Ani, zgrada od koraljnih opeka. Dva su potresa od 1319. godine uništila njezinu kupolu i sjeverozapadni ugao, ali je i dalje zadržala svoj čvrst, milostiv položaj. Katedrala je podignuta 1001. godine – izuzetno plodno razdoblje za grad koji je bio pod vladavinom kralja Gagika I. Zanimljivo je da je njegov tvorac, armenski arhitekt po imenu Trdat, također bio odgovoran za obnovu kupole Aja Sofije u današnjem Istanbulu.
Veliki svjedok vladavine armenske dinastije Bagratid u gradu je crkva “Church of the Redeemer”. Samo jedna polovica preostala je od ovog umjetničkog čuda koje je nekad imalo 19 lučnih kanala i kupolu od grimiznog vulkanskog bazalta. Navodno, kada je zaštitnik crkve princ Ablgharib Pahlavid otišao u posjet bizantskom dvoru u Carigrad, donio je jednu od najdragocjenijih relikvija ove crkve, ostatke pravog drvenog križa.
Godine 1900 -ih godina arheolozi su otkrili mauzolej koji je pokopan ispod druge crkve, crkve sv. Grgura iz Abughamrentsije. Mauzolej ove kapele s 12 strana sadržavao je posmrtne ostatke princa Gregorija Pahlavunija iz Bagratidskih Armenaca i njegove obitelji. U neposrednoj blizini stoji crkva sv. Grgura Tigranskog, jedan od najbolje očuvanih ostataka na tom području. Veličanstveni ostaci fresaka koje ukrašavaju njegove zidove prikazuju prizore iz života Krista i svetog Jurja Prosvjetitelja. Freske u to vrijeme nisu bile uobičajena značajka u armenskom jeziku pa povjesničari stvaratelje fresaka pripisuju Gruzinima.
Jedna od novijih zgrada u Aniju je džamija Menüçehr, islamska munara koja je čvrst dokaz multikulturalnih utjecaja i vjerskih običaja ovog grada. Ovaj istočnjački simbol predstavlja vladavinu Seldžučkog carstva, turskog teritorija u Anadoliji koji je kasnije podređen Osmanskom carstvu.
Značajna razmjena kultura i religija zapisala je i gradsku povijesnu baštinu kao mjesto koje je, unatoč militariziranoj povijesti, ostalo spomenik međukulturne važnosti.
Izvor: thevintagenews.com
