Dvorac Neuschwanstein u Njemačkoj sagradio je Ludwig II u 19. stoljeću, kralj Bavarske. Tijekom tog stoljeća dvorci više nisu bili strašne obrambene građevine kao što su nekada bile, jer su barut i topništvo već nekoliko stoljeća promijenili lice ratovanja. Međutim, to strukture nije učinilo manje razrađenim ili impresivnim. Posebno se poznati njemački dvorac Neuschwanstein (u prijevodu ‘Novi labuđi kamen’) često naziva ‘dvorac iz bajke’.
Obnova starog dvorca s novim značajkama
Dok izvana izgleda kao srednjovjekovni dvorac (sam je kralj napisao da će dvorac biti “u autentičnom stilu starih njemačkih viteških dvoraca”), njegova unutrašnjost bila je opremljena sadržajima koji su se u to vrijeme smatrali najmodernijim.
Kralj Ludwig II bio je veliki obožavatelj (a kasnije i pokrovitelj) poznatog njemačkog skladatelja Richarda Wagnera. Upravo su Wagnerove opere djelomično utjecale na njegovu želju da izgradi dvorac Neuschwanstein. Ovaj ‘dvorac iz bajke’ nije izgrađen od nule, već obnovom starijeg dvorca poznatog kao dvorac Schwanstein. Srednjovjekovni dvorac Schwanstein bio je u ruševinama kada je Ludwigov otac, princ Maksimilijan II od Bavarske, odlučio obnoviti ga u ‘gotičkom stilu’. Ovo je postalo ljetna rezidencija kraljevske obitelji i tu je Ludwig proveo veći dio svog djetinjstva.
Čuveni dvorac nalazi se u Bavarskim Alpama, na litici s pogledom na dolinu Hohenschwangau i planinama kao pozadinom. Ovaj romantični planinski krajolik koji okružuje dvorac navodno je jedan od čimbenika koji utječu na kraljevu odluku da svoj dvorac sagradi na tom području. U svom pismu Wagneru, Ludwig je napisao da je “to mjesto jedno od najljepših koje se može naći, sveto i nepristupačno, dostojan hram za božanskog prijatelja koji je donio spasenje i istinski blagoslov svijetu.”
Ludwig je dodao: „ovaj će dvorac u svakom pogledu biti ljepši i naseljeniji od Hohenschwangaua niže, koji je svake godine oskrnavljen prozom moje majke; osvetit će se, oskrnavljeni bogovi, i doći će živjeti s Nama na uzvišenim visinama, udišući zrak nebeski.”
Dok je pisao Wagneru, Ludwig je također izrazio da se “jako raduje što će tamo živjeti jednog dana (za 3 godine)”. Kamen temeljac dvorca položen je 5. rujna 1869. godine.
Ipak, izgradnja dvorca Neuschwanstein napredovala je sporije nego što se kralj nadao. Projekt je bio previše opsežan, a gradnja na planini predstavljala je svoje poteškoće, sve više prepreka projektu. Kada je Ludwig iznenada umro 1886., dvorac nije bio dovršen kakav je ostao i do danas.
Luksuzne značajke slavnog njemačkog dvorca
Dvorac Neuschwanstein bio je opremljen mnogim luksuznim sadržajima. Na primjer, postoji prekrasan unutarnji vrt (koji uključuje umjetnu špilju) okružen ograđenim dvorištem unutar strukture. Još jedan primjer ove raskoši nalazi se u prijestolnoj sobi koja je izgrađena u bizantskom stilu. Ova soba, visoka 15 m ima dvije razine, od kojih su obje okružene galerijama.
Zidne slike koje krase razne sobe također su važne značajke Ludwigovog ‘dvoca iz bajke’. Ove su slike inspirirane Wagnerovim operama, koje su zauzvrat nastale po uzoru na srednjovjekovne legende Njemačke. Na primjer, u salonu se nalaze murali koji prikazuju scene iz legende o Lohengrinu.
Ova legenda dio je tradicije viteza od labuda, a za Ludwiga se kaže da se s vitezom labudom poistovjećivao još od malih nogu. U drugoj prostoriji, Dvorani pjevača, mogu se vidjeti murali iz sage o Parzivalu, koja je prequel sage o Lohengrinu.
Dvorac Neuschwanstein danas
Dvorac Neuschwanstein jedan je od najposjećenijih dvoraca u Njemačkoj. Godišnje u prosjeku ovaj spomenik posjeti 1,4 milijuna ljudi, a tijekom ljeta kroz sobe koje su bile predviđene za samotno stanovanje obično prođe 6000 posjetitelja dnevno.
Očuvanje strukture glavni je problem za dvorac Neuschwanstein. Na primjer, potrebno je kontinuirano pratiti kretanje u temeljnom prostoru, a povremeno obnavljati vapnenačku fasadu koja trpi štetne učinke oštre klime.
Izvor:
Naslovna slika: Yasonya /Adobe Stock
ancient-origins.net
