Norman Borlaug pravi je heroj čovječanstva. Niz je izazova koji su na svjetskim plećima, a osiguravanje zaliha hrane za čitavo svjetsko stanovništvo oduvijek je bio jedan od njih. Jedno ime koje treba izabrati i dati mu svaku pohvalu za to što je zaista pridonio iskorjenjivanju globalne gladi je Norman Borlaug. Za svoj doprinos znanosti i humanitarnim svrhama u kojima je sudjelovao, Borlaug je 1970. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.
Rođen je u ožujku 1914., samo nekoliko mjeseci prije početka Prvog svjetskog rata, u općini Saude, Iowa. Godine 1942. je doktorirao biljne patologije na Sveučilištu Minnesota gdje se školovao. Bilo je to savršeno obrazovanje za ono što je učinio kasnije u životu.
Nakon što je diplomirao, nakratko se zaposlio u tvrtki DuPont u SAD -u, no vrlo brzo prihvatio je novo mjesto, postavši istraživač u znanstvenom programu čiji je cilj poboljšanje sorti pšenice u Meksiku.
Od 1944. do 1960. radio je u Meksiku. Tamo je razvio sortu pšenice otpornu na bolesti i koja je u isto vrijeme dala znatno poboljšane prinose usjeva.
Jedan od najznačajnijih trenutaka u njegovom istraživanju uključivao je “bogojavljenje” da su više sorte pšenice često bile neuspješne jer uzgojni sojevi sa većim “glavama” znače da visoke stabljike ne mogu podnijeti težinu. Tada je razvio svoju sortu patuljaste pšenice, trenutak koji je najavio dolazak takozvane „Zelene revolucije“ u cijelom svijetu.
Značajno se povećala stopa svjetske poljoprivredne proizvodnje, osobito u razvijenom svijetu, a čiji se učinak počeo osjećati od 1960-ih nadalje.
Nove sorte uspjele su u vrlo različitim regijama i sušnoj klimi, uključujući Južnu Ameriku, Afriku, Bliski istok, Pakistan i Indiju. Neke od ovih svjetskih regija prije novih usjeva, osjećale su nestašicu hrane i glad.
Međutim, teško je reći koliko je milijuna ljudi, prema većini procjena preko milijardu, spašeno od gladi zahvaljujući njegovoj inovaciji. Zbog toga je za svoje napore zaslužio Nobelovu nagradu za mir. Također je odlikovan predsjedničkom medaljom slobode 1977. i nacionalnom medaljom znanosti 2004. godine.
Od 1984. do 2009., godine kada je umro, Borlaug je radio kao profesor na sveučilištu Texas A&M. U sklopu sveučilišta osnovan je Norman Borlaug Institut za međunarodnu poljoprivredu.
Trenutno svjetsko stanovništvo broji 7,7 milijarde ljudi, što je više nego dvostruko više od vremena kad je Borlaug prvi put započeo svoje istraživanje o sortama pšenice i riže. Iskorjenjivanje gladi u svijetu i dalje je jedan od najvećih izazova sa kojima se svijet i danas suočava.
