Obala kojom su nekoć koračali divovi i gdje se geologija stapa s mitologijom

Priroda sigurno ima svoj način da nas zaslijepi. Ponekad su pred našim očima najveća čuda, puna enigmi i tajni koje se gube u vremenu. Geološke formacije često su pune čudnih oblika i naizgled neobjašnjivih kreacija, od kojih neke prkose svakom smislu logike. Stare su milijunima godina, ali izgleda da nisu iz budućnosti! Sjevernoirski Giant’s Causeway jedna je takva prirodna formacija koja prkosi osjetilima. Naizgled neumjesna, znanstvenofantastična kreacija, ova obalna izbočina sastoji se od najmanje 40 000 isprepletenih bazaltnih stupova s jedinstveno ravnim rubovima. U cijeli je prizor teško povjerovati, a možemo samo pretpostaviti kako su ga shvatile drevne populacije. Zato ćemo danas duboko istražiti čvrste znanstvene činjenice i drevne mitologije iza ove jedinstvene lokacije.

Obala kojom su nekoć koračali divovi

Ova doista izuzetna lokacija nalazi se na samoj sjevernoj obali otoka Irske. UNESCO ga je 1986. proglasio mjestom svjetske baštine, a nalazi se u okrugu Antrim, otprilike 4,83 kilometra od sela Bushmills. Njegov jedinstveni izgled čini ga jednim od najposjećenijih turističkih mjesta u zemlji. Ircima poznato kao Clochán na bhFomhórach, mjesto je mitova i legendarnih vjerovanja.

Dovoljan je jedan kratak pogled na Giant’s Causeway da znate da je ovo nešto zaista neobično. Možda će vam biti teško povjerovati da ovo nije predmet koji je napravio čovjek, već da je u potpunosti djelo prirode.

Bazalt je magmatska ekstruzivna stijena, koja u osnovi nastaje kada vulkanska lava izbije na površinu i brzo se ohladi. To ga čini uobičajenim na cijelom našem planetu, zahvaljujući brojnim vulkanskim erupcijama daleko u prošlost Zemlje. Zapravo, gotovo 90% svih vulkanskih stijena na Zemlji je bazalt.

Razlike između vertikalnog i horizontalnog tlaka tijekom hlađenja rezultirat će stvaranjem ovih jedinstvenih stupova, koji su obično šesterokutni. Ovisno o brzini hlađenja definira se veličina stupova. U slučajevima iznimno brzog hlađenja, bazaltni stup može biti malen od 1 centimetra.

Kad priroda poludi

Dakle, što je s Giant’s Causeway? Kada je nastao? Sa sigurnošću se može reći da je to bilo jako davno. Točnije, prije otprilike 50 do 60 milijuna godina. Dogodio se u geološkoj epohi paleocena, koja je sama trajala između 66 i 56 milijuna godina, a obilježena je nekim doista jedinstvenim događajima koji mogu objasniti stvaranje Giant’s Causewaya. Tijekom ove epohe dogodilo se poznato izumiranje, udar asteroida koji je izbrisao 75% svih živih vrsta, posebno dinosaura.

Razdoblje je obilježeno i velikim vulkanizmom, brojnim erupcijama koje su uzrokovale velike promjene u Zemljinoj klimi. I sigurno je da je ova jedinstvena masa stupastog bazalta u Irskoj izravan rezultat jedne od ovih vulkanskih erupcija. Zapravo, današnji Giant’s Causeway jednostavno je ostatak mnogo veće kopnene mase koja je postojala u ta davna vremena. Bio je poznat kao Thulean Plateau i bio je velika ravnica bazaltne lave koja se protezala na nevjerojatnih 1,3 milijuna km² površine i 6,6 milijuna km³ u obujmu.

Ali nema sumnje da su drevni stanovnici ove regije Irske smatrali to nečim sasvim drugačijim. Vulkani? Bazaltni stupovi? “Ne budi smiješan”, rekli bi. Za stare Irce ovo je bilo mjesto legendi, pozadina brojnih mitova koji su bili bitni za njihov identitet. Jedan od glavnih protagonista vezanih uz ove mitove je legendarni irski heroj, Finn MacCool (Fionn mac Cumhaill).

Velik dio dolazi iz kultnog Fenijskog ciklusa, poznatog djela stare irske proze. Ovo djelo je također poznato kao “an Fhiannaíocht”, a usredotočeno je na legendarne podvige Finna MacCoola. Ovaj se lik također pojavljuje u mitovima i legendama Škotske i otoka Man, i na taj način dobiva ulogu pangalske figure.

U priči o Giant’s Causewayu, Finn MacCool opisan je kao div kojeg na borbu izaziva drugi div, škotski Benandonner. Priča se zatim odvija u duhu koji se često pojavljuje u drevnim europskim mitovima – pun duhovitosti, plemenitih djela i slave. Finn prihvaća izazov i odlučan je nadmudriti svog protivnika.

Kako bi se mogao susresti sa svojim divovskim škotskim neprijateljem, Finn gradi ogroman nasip preko Sjevernog kanala. Ali kad vidi kako je Benandonner golem i mnogo veći od njega, Finn pribjegava lukavstvu. Prerušava se u bebu i pretvara se da ga vlastita žena, Oonagh, doji u kolijevci.

Benandonner to vidi i zaključuje da ako je Finnovo dijete tako ogromno, Finn mora biti nevjerojatno velik – div nad divovima. Uplašen tom mogućnošću, škotski div Benandonner u panici bježi preko mosta, uništavajući ga iza sebe kako ga Finn ne bi mogao pratiti. I tako, ono što je ostalo od tog mosta je Giant’s Causeway koji vidimo danas.

Veza između bratskih Gaela

Sigurno je da je univerzalni mitski lik Finn MacCool prilagođen ovoj priči. To je uglavnom zato što se Finn općenito ne opisuje kao div u irskoj mitologiji, već jednostavno ljudski heroj sa sposobnostima većim od života. Ali ako uzmemo u obzir jednu jedinstvenu činjenicu, možemo vidjeti kako su tvorci ove drevne priče spojili sve zajedno kako bi dobili vjerodostojnu mitsku priču. Ta činjenica je Fingalova špilja, smještena točno preko puta kanala na škotskim Hebridima, i nekoć dio istog toka lave kao i Giant’s Causeway.

Fingalova špilja još je jedno ikonično mjesto bazalta u obliku stupova, smješteno na otoku Staffa u unutarnjim Hebridima. Sam otok je nenaseljen, ali špilja ga čini vrlo popularnom turističkom destinacijom i prizorom koji ne prestaje oduševljavati.

Ova morska špilja izgleda kao nešto iz maštovitog znanstvenofantastičnog romana, sa svojim savršeno oblikovanim otvorom, visokim i super ravnim stupovima od bazalta i nevjerojatnom prirodnom akustikom unutar nje. Gotovo identični Giant’s Causewayu, ovi bazaltni stupovi su savršeno oblikovani i šesterokutni, iako su dio same špilje.

Pa čak i njeno ime, Fingalova špilja, odjekuje na mit o Giant’s Causeway jer je u škotskoj galskoj mitologiji Finn ime Finna MacCoola. Na neki način, ovaj mit, nasip i špilja, povezuju Irsku i Škotsku i nagovještavaju njihov zajednički drevni identitet.

Otok Staffa nije uvijek bio nenaseljen. Dok su tamo živjele škotske obitelji, Fingalova špilja nije bila ništa posebno – cijeli su život bili svjesni toga. Ali kada je slavni engleski prirodoslovac Sir Joseph Banks posjetio ovaj dio zemlje MacQuarrie, otkrio je špilju i ostao potpuno zapanjen. Od tada je ušla u oko javnosti i postala popularna atrakcija, privlačeći mnoge istaknute ličnosti da dožive ovo čudo prirode. Njemački skladatelj Felix Mendelsohn jedan je od njih – posjetio je špilju i potom napisao svoje kultno djelo inspirirano njome: Hebridi, op. 26 (uvertira Fingalove špilje).

Vjerojatno, Giant’s Causeway u sjevernoj Irskoj uživa mnogo stariju popularnost. Poznato je da je 1692. nalazište posjetio biskup od Derryja. Već iduće godine, istaknuti irski barunet Sir Richard Bulkeley donio ga je do izražaja svojom prezentacijom Kraljevskom društvu. Od tada je postupno postao nadaleko poznata atrakcija. Desetljeće za desetljećem dobivao je sve više posjetitelja, a njegova priča i stari irski mit postali su svima poznati.

Divova čizma i deva – čudne geološke formacije

Giant’s Causeway je golem i vrlo star, i kao takav ima nekoliko simboličnih točaka koje svemu tome doprinose jedinstvenosti. Neke od ovih značajki čak doprinose izvornom mitu o Finnu i divovima, poput iztrošenog kamena koji se zove Divova čizma. Oblikovan vjetrom i vodom bezbrojnim stoljećima, ovaj kamen savršeno podsjeća na veliku uspravnu čizmu. A za one koji žele vjerovati u drevni mit – to je dokaz za kojim su tragali: Benandonner, div je ostavio svoju čizmu dok je bježao od Finna MacCoola.

Još jedna značajka koja se ne može propustiti je Dimnjak, super visok i usamljen stup od bazalta koji je preživio vremenske uvjete i još uvijek stoji uspravno i ponosno pred svim elementima. Druge zanimljive značajke su takozvane Pastirske stepenice, Saće, Divova vrata i Divova harfa. Svaka od ovih značajki ima simboličan izgled koji dodaje karakter lokaciji Giant’s Causeway.

Još jedna nezaobilazna karakteristika ove lokacije je takozvana stolica želja. Formiran od savršeno raspoređenih bazaltnih stupova, nalikuje pravom naslonjaču i već je desetljećima popularno turističko mjesto. Nalik na svojevrsno stjenovito prijestolje, odlično je mjesto za fantastične fotografije. U početku je samo ženama bilo dopušteno sjediti na stolcu želja, no to je ograničenje ukinuto. Zapravo, stolica je toliko popularna da je postala glatka i sjajna zbog bezbrojnih stražnjih dijelova koji su je krasili tijekom godina.

Staze Causeway’s Clifftop Trails izvrstan su način promatranja zadivljujućih pogleda i kamenih formacija. Savršen način da dobijete detaljan pogled na regiju iz ptičje perspektive, Clifftop Trails raspoređeni su u četiri različite rute – žutu, plavu, zelenu i crvenu – svaka od njih nudi veći izazov. Na ovaj način možete dobiti pristojnu količinu vježbe, uživati ​​u planinarenju i doživjeti Giant’s Causeway na doista jedinstven način.

Još jedna od nekoliko prirodnih značajki Giant’s Causewaya, Camel nalazi se u Portnaboeu i nalikuje devi. Legenda kaže da je to nekada bila moćna deva, odabrani konj Finna MacCoola, koji je u međuvremenu pretvoren u kamen. To je, zapravo, samo bazaltni nasip čudnog oblika, koji je dobio svoj oblik poput deve kako se tok lave koji se brzo hladi probijao kroz guste slojeve stijena.

Za svakoga tko je bio skeptičan prema Giant’s Causewayu, misleći da se u određenom smislu nema što vidjeti, istina ne može biti dalje. Ova fantastična lokacija jedan je od najboljih razloga da posjetite sjeverni vrh Irske i sami iskusite ovu jedinstvenu mješavinu prirodnih procesa na Zemlji, njezine daleke geološke povijesti i živopisne mitologije drevne Irske.

Spoj znanosti i mita

Giant’s Causeway je najveća i možda jedina takva zbirka bazaltnih stupova u Irskoj. Ali svakako nije jedini u Europi. Bazalt u obliku stupova prošaran je zemljom diljem kontinenta, s mjestima koja se mogu pohvaliti jednako inspirativnim pogledima, poput ovog u okrugu Antrim.

Svaki od njih savršen je pogled na turbulentnu i vrlo nasilnu geološku povijest planeta Zemlje, kojom su prije milijune godina dominirali primitivni oblici života, brutalni udari asteroida i ponovljene vulkanske erupcije diljem svijeta – a sve je to promijenilo planet, i formirao svijet u kojem danas živimo.

---

Obradio i preveo: Zona Zanimljivosti

Izvor: ancient-origins