Netflixova serija pod nazivom “Igra lignje” zauzela je svijet, čineći je najpopularnijom serijom koju je svijet do sada vidio zahvaljujući društvenim mrežama. Hwang Dong-hyuk je tvorac serije za koju je zapravo napisao scenarij prije 10 godina, ali nijedan medij ili filmska tvrtka nije ga htjela producirati (velika pogreška sa njihove strane).
Igra lignje (Squid Game) se usredotočuje na predstavljanje ogromne nejednakosti prihoda koja se događa ne samo u Južnoj Koreji nego i u cijelom svijetu i očaja koje takvi pojedinci imaju za financijskom dobiti. Emisija govori o vrlo bogatom društvu koje daje priliku siromašnim ljudima da osvoje veliku novčanu nagradu igrajući razne igre na igralištu, ali oni koji izgube bivaju ubijeni.
Iako na prvi pogled može izgledati kao vrlo jednostavna serija s narativom koji zapravo nije tako nov ili originalan, Igra lignje krije mnogo dublje značenje, a kreator je priznao da prikazuje ne samo trenutnu socio-ekonomsku nejednakost u Azijskim zemljama, nego i neke povijesne događaje koji utječu na ljude unutar Koreje čak i danas.
Oprez: Ovaj članak sadrži spojlere
Američki imperijalizam u Koreji
Amerika ima neku povijest s Korejom koja je započela 1871. s prvom ekspedicijom u Koreju. Kao što možete zamisliti, nije prošlo tako dobro jer je preko 650 američkih vojnika ušlo u zemlju, zauzevši neke obrambene utvrde i ubivši preko 200 njihovih vojnika. Amerika se povukla jer im ta zemlja jednostavno nije bila vrijedna (u to vrijeme).
Godine 1883. prvi američki diplomatski izaslanik stigao je u Koreju i tada su zemlje potpisale mirovni sporazum nakon kojeg je uslijedio sporazum o trgovini robom između nacija i dopuštanju prolaza njihovim flotama. U to vrijeme Koreja je još zaostajala za ostatkom svijeta kada je u pitanju industrijska revolucija, pa je pomoć Amerike dobro došla.
Međutim, kako serija prikazuje, ovo je bio tek početak američkog imperijalizma unutar Koreje. Na primjer, u epizodi 7 (sezona 1) bogati ljudi koji dolaze na otok kako bi se kladili na to tko će pobijediti, a tko umrijeti, viđeni su kao Amerikanci unutar korejske povijesti, koji uvijek osvajaju Koreju, dok se Koreja dijeli na dvoje. Oni su jedine VIP osobe koje govore engleski i koje su prisutne u emisiji, prikazujući ih kao Amerikance unutar korejske povijesti.
Ova razina imperijalizma ide mnogo dalje kada VIP osobe koje govore engleski naređuju koreancima da ih seksualno zadovolje kao da imaju vlasništvo nad Korejcima kao nekakvim robovima. Ako pogledamo povijest američkog imperijalizma u Koreji, prilično je točna.
Korejski rat
Za one koji nisu toliko upućeni u ovo područje povijesti, Korejski rat koji se dogodio između 1950. i 1953. je rat koji je doveo do cijepanja Koreje, stvarajući Sjevernu i Južnu Koreju. Postoje dvije vrlo različite scene unutar emisije koje prikazuju posljedice ovog rata čak i u današnje vrijeme na korejsko stanovništvo u obje zemlje.
Jedna od scena je prisutna pred kraj prve sezone gdje se dva brata moraju suočiti u dvoboju s oružjem. Mnogo je emocija koje se dešavaju i prikazuju na licima glumaca, ali na kraju dana sve se svodi na “ubi ili budi ubijen”. Ta scena savršeno prikazuje emocije koje su sjevernokorejski i južnokorejski vojnici živjeli tijekom korejskog rata. Svi su bili braća iste krvi, iz iste nacije s dugom poviješću, a ipak su bili prisiljeni ubijati jedni druge.
Druga scena predstavlja priču o Sae-byeok, čija je majka još uvijek zarobljena u Sjevernoj Koreji, dok je njezin mlađi brat zapeo u centru za socijalnu skrb za djecu u Južnoj Koreji i čeka na ponovno okupljanje. Ovo je zapravo tužna istina za mnoge korejske građane u obje zemlje. Od završetka korejskog rata, samo je nekolicina ljudi uspjela iz Sjeverne Koreje izaći živi. Tijekom rata mnogi su zapeli na jednoj ili drugoj strani.
Azijska financijska kriza iz 1997.
Azijska financijska kriza iz 1997. godine bila je najveći gospodarski udarac unutar Južne Koreje u to vrijeme. Tisuće radnika otpušteno je s posla. Ovo je jedan od prvih koraka prema ekonomskoj nejednakosti koja je danas prisutna u Aziji. Ova nejednakost je poput beskrajnog začaranog kruga koji ne dopušta siromašnima da se obogate, niti bogatima da postanu siromašni.
Ovo je zapravo prikazano u priči o Gi-hunu koji je nekada radio u tvornici, ali je otpušten s tisućama drugih radnika. Nekoliko je puta pokušao otvoriti mali obrt s hranom, ali svaki put nije uspio. To su bile mjere opreza koje su pretrpjeli ne samo Južnokorejci nego i većina azijske populacije od financijske krize 1997. To su stvari koje nisu prisutne samo u seriji, već utječu na živote ljudi upravo sada.
Za većinu je to zabavna serija, ali u stvarnosti izgleda kao vapaj za pomoć svijetu da se probudi u stvarnosti, ili barem u stvarnosti unutar Koreje. Postoji dobar razlog zašto je Hwang Dong-hyuk (kreator) odlučio sam napisati, producirati i režirati cijelu seriju kako bi prikazao upravo ono što ga je inspiriralo da stvori ovu priču.
