Sramotna povijest ljudskih zooloških vrtova: prikazivanje ‘egzotičnih stranaca’ prestalo je tek prije 60 godina

Sramotna povijest ljudskih zooloških vrtova: prikazivanje ‘egzotičnih stranaca’ prestalo je tek prije 60 godina

Tijekom kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, šokantni prikaz ljudskih bića različitih nacionalnosti bio je u modi na Zapadu, posebno u kolonijalnim carstvima Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Jedan od čimbenika koji je pridonio popularnosti ovih ljudskih zooloških vrtova bio je to što su izlagali ‘egzotične’ narode iz različitih dijelova svijeta, što je u tom razdoblju bilo jako privlačno masama.

Drevni počeci sramotnog čina

Iako je ljudski zoološki vrt noviji fenomen, njegovi korijeni sežu mnogo dalje i započeli su umjetničkim prikazom egzotičnih naroda iz drugih kraljevstava. U grobnici faraona iz devetnaeste dinastije Setija I. u Egiptu nalazi se mural koji prikazuje četiri različite rase svijeta, t.j. egipćani, libijci, azijati i nubijci. Ovaj prikaz stranaca također se vidi u umjetnosti Ahemenidskog Carstva. U Perzepolisu, jednoj od prijestolnica Ahemenida, svi narodi pod vlašću carstva bili su prikazani na reljefima koji krase sjeverne i istočne stepenice Apadane. Prikazani su podanici carstva kako donose danak ahemenidskom kralju.

Prikaz stranih zarobljenika

Umjetnički prikazi su se zatim razvili u prave izložbe dok su strane zarobljenike paradirali pobjednički rimski generali tijekom svog trijumfa u Rimu. Ovo je trebalo pokazati pobjedu Rima nad svojim neprijateljima i privući znatiželju ljudi koji su bili željni da vide ove čudne ljude iz drugih zemalja. Neki od najpoznatijih zarobljenika kojima su paradirali tijekom rimskog trijumfa bili su Kleopatra Selena II, Aleksandar Helios i Ptolemej II. Filadelf (djeca Marka Antonija i Kleopatre), Caractacus (britanski poglavica koji se borio protiv Rima) i Vercingetoriks (galski vođa kojeg je porazio Julije Cezar).

Tijekom doba istraživanja španjolski i portugalski istraživači često bi vraćali strane biljke, životinje, pa čak i ljude, kako bi dokazali da su njihova putovanja bila uspješna. Te su izložbe, međutim, bile dostupni samo eliti, jer su bili izloženi samo na kraljevskim dvorovima. Tijekom 17. i 18. stoljeća, imati sluge neeuropskog podrijetla bio je znak bogatstva europskog aristokrata. Opet, samo su elite bile te koje su imale kontakt s tim ‘egzotičnim’ strancima.

Stvari su se promijenile početkom 19. stoljeća. Između 1810. i 1815., južnoafrička žena po imenu Saartjie Baartman (pežorativno poznata kao Hotentotska Venera) bila je prikazana u Londonu i Parizu kao nakaza u ‘freak show’. To je bio prvi moderni primjer da je strana jedinka bila izložena za zabavu europskih masa i poslužila kao preteča za ljudske zoološke vrtove.

Tijekom prve polovice 19. stoljeća, strani pojedinci poput Saartjie bili su izloženi na sajmovima i karnevalima u kojima su izlagane i druge nakaze. U tom je razdoblju naglasak stavljen na razliku između stranaca i europske javnosti. Razlika između ‘normalnog’ i ‘nenormalnog’ zamijenjena je razlikom od ‘civiliziranog’ i ‘divljeg’ tijekom druge polovice stoljeća, kao rezultat novog imperijalizma.

Grupa Aboridžina zarobljena u Australiji i poslana na turneju po Europi i Americi u cirkuskim emisijama PT Barnum & Bailey gdje su prikazani kao žestoki divljaci i kanibali (Foto: javna domena)

Kako su europske sile počele osnivati ​​kolonije diljem svijeta, posebno u Africi, u javnosti je u domovini rasla želja za prikazom pokorenih naroda, koji su smatrani manje civiliziranima od njih samih. Europske vlade bile su više nego spremne zadovoljiti ovu potražnju, a domaća sela su bila predstavljena na većini međunarodnih sajmova i izložbi održanih tijekom tog razdoblja. Prikaz ‘divljih’ stranaca u ljudskim zoološkim vrtovima, međutim, nije bio ograničen samo na Europu. U Sjedinjenim Državama, na primjer, održan je sajam 1904. koji se pohvalio se brojnim ‘živim eksponatima’, uključujući više od 1000 Filipinaca iz desetak plemena smještenih u rekreiranim selima. U Japanu je 1903. organizirana izložba Korejca, koji su prikazani kao kanibali, sedam godina prije japanske kolonizacije Koreje.

Afrikanci na izložbi 1914. u Norveškoj. (Foto: Anne-Sophie Ofrim / CC BY-SA 3.0)

Kraj ljudskih zooloških vrtova

Ljudski zoološki vrtovi počeli su gubiti svoju popularnost kako je 20. stoljeće napredovalo. Jedan od posljednjih slučajeva ovog fenomena dogodio se 1958. na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu, gdje su predstavljeni stanovnici kongoanskog sela. Pred kraj, ljudski zoološki vrtovi bili su kritizirani kao ponižavajući, rasistički i neetički, no čini se da te kritike nisu uzrokovale da ovaj fenomen izgubi svoju privlačnost. Umjesto toga, tek je pojava filmova odvukla mase iz ovih zooloških vrtova u kina.


Izvor:

http://www.ancient-origins.net

Naslovna fotografija: Afrička djevojka prikazana je 1958. u Bruxellesu u Belgiji na kojem je prikazano ‘Selo Kongo’.

Share

Odgovori

Contact Us

%d blogeri kao ovaj: