Upoznajte zlatoglavog plodojedog šišmiša-najvećeg šišmiša na svijetu

Upoznajte zlatoglavog plodojedog šišmiša-najvećeg šišmiša na svijetu

S rasponom krila do jednog i pol metra, ovi “mega šišmiši” mogu izgledati zastrašujuće, ali ne brinite, jedu samo voće.

Predodžba o šišmišima veličine ljudi koji lutaju nebom doista je jeziva. Na našu sreću, najveći šišmiš na svijetu preživljava na veganskoj prehrani kao što su smokve ili drugo voće.

Unatoč tome, zlatoglavi plodojedi šišmiš doista je nešto što bi bilo fora za vidjeti, a viralne slike ovih mega šišmiša šokirale su korisnike društvenih mreža te izazvale nevjericu.

Nastanjeni u džunglama Filipina, ova ogromna vrsta maga šišmiša najveći je šišmiš na svijetu s rasponom krila do jednog i pol metra u kolonijama koje mogu brojati do 10.000 jedinki.

Na sreću nas ljudi, ova ogromna vrsta šišmiša su biljojedi. (Foto: Reddit)

Ironično, ti su šišmiši prilično bezopasni i ne predstavljaju stvarnu opasnost za nas, no krivolov i krčenje šuma izravno ugrožavaju njihovu vrstu.

Gdje žive zlatoglavi plodojedi šišmiši?

Iako mega šišmiši žive u Aziji, Africi i Australiji, zlatoglavi plodojedi šišmiš (Acerodon jubatus) nalazi se isključivo na Filipinima. Najveći primjerak ove vrste mega šišmiša zabilježen je s rasponom krila od 1.6 metra, s prilično malom tjelesnom težinom od oko 2,6 kilograma. Iako mu je raspon krila širok, tijelo ovog šišmiša je malo. Variraju između 18 i 29 cm. Ova naizgled zastrašujuća stvorenja po dužini ne prelaze ni jednu trećinu metra.

Kandže zlatoglavog plodojedog šišmiša (Foto: Flickr)

Biljojedo stvorenje obično se hrani u sumrak plodovima poput smokva i lišća fikusa, pojedući trećinu svoje tjelesne težine. Tijekom dana drijema i smjesti se usred velike grupe svoje vrste u krošnjama drveća.

Za razliku od mnogih drugih šišmiša, zlatoglavi plodojedi šišmiši ne oslanjaju se na eholokaciju. Ova stvorenja svojim osjetom vida i mirisa izvanredno dobro lete. Zapravo su i vrlo korisni za okoliš.

Prehrana zlatoglavog plodojedog šišmiša na bazi voća pomaže u rasprostranjivanju biljaka kojima se hrane. Nakon jela ovi mega šišmiši preraspodjeljuju sjemenke smokve iz svog izmeta po cijeloj šumi, pomažući novim stablima smokve da niknu.

Nažalost, dok najveći šišmiš na svijetu neumorno radi na pošumljavanju, njegov dvonožni neprijatelj radi dvostruko više na krčenju šuma.

Na Filipinima se nalazi 79 vrsta šišmiša, od kojih je 26 mega šišmiša. Kao najveći šišmiš na svijetu, zlatoglavi plodojedi šišmiš, prirodno ih nadmašuje po veličini.

Njegov rod uključuje četiri druge vrste mega šišmiša u jugoistočnoj Aziji, iako je jedina koja se proširila po Filipinima. Nažalost, njihove su primarne prijetnje ovih dana previše česte poput krčenje šuma i krivolova za profit.

Ovaj šišmiš ne bježi od ljudske prisutnosti. Obično se mogu naći u šumama u blizini naseljenih sela ili gradova, pod uvjetom da se poštuju zakoni protiv lova na njih i da je industrijska aktivnost minimalna. Nisu rijetke fotografije ovih usnulih životinja, smještenih uz ceste ili udobno nastanjenih na odmaralištima.

S druge strane, uznemirenost i velika lovačka aktivnost dovode do toga da se ove životinje povlače u gusta predjela šume kako bi se sklonile na nepristupačnim mjestima iznad 3000 metara nadmorske visine. Sve u svemu, ne smeta im druženje s drugim vrstama šišmiša.

Ova životinja ponovno je pobudila interes nakon što je njezina šokantna veličina postala viralna na internetu. (Foto: Twiter)

Nažalost, kontinuirano zadiranje u životinjsko stanište dovelo je do toga da je gotovo nestalo. Da budemo jasni, još uvijek se može pronaći zlatoglavi plodojedi šišmiš po cijelim Filipinima, ali samo u područjima koja su dovoljno mirna.

Najveći šišmiš na svijetu je ugrožena vrsta

Uništavanjem njihovog staništa sa lovom usmjerenim na zaradu, zlatoglavi plodojedi šišmiš postala je ugrožena vrsta. Sve manji broj posljednjih godina jasan je znak da je ugrožen i sam njegov opstanak.

Više od 90 posto starih šuma na Filipinima je uništeno, zbog čega je vrsta napustila svoja prirodna utočišta na više otoka. Povrh toga, lokalne zajednice love šišmiše, ne samo radi zarade i prodaje, već radi i rekreacije.

Ovi šišmiši mogu doseći raspon krila i do 1.5 metra. (Foto: Reddit)

Srećom, postoji nekoliko neprofitnih organizacija čija je cijela misija suzbijanje tog problema. Bat Conservation International, na primjer, radi u tandemu s dvije filipinske nevladine organizacije (NVO) koje imaju izravan pristup nacionalnim i lokalnim jedinicama vlasti koje im pomažu.

Na terenu, neke lokalne zajednice izravno štite mjesta za stanište, dok druge rade na obrazovanju svojih sunarodnjaka o važnosti pomaganja ovoj vrsti u opstanku. Međutim, ti ogromni šišmiši predstavljaju jednu potencijalnu prijetnju.

Ako se ne ometa od krivolova, vrsta je prilično mirna u blizini naseljenih područja. (Foto: Twiter)

Iako su ti šišmiši općenito bezopasni, moguće je da prenose bolesti na ljude. Međutim, ako se ostavi na miru, malo je vjerojatno da bi došlo do infekcije čovjeka.

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) navela je zlatoglavog plodojedog šišmiša 2016. godine kao ugroženu vrstu nakon što se populacija životinje smanjila za nevjerojatnih 50 posto od 1986. do 2016. godine.

Iako je vrsta zaštićena filipinskim Zakonom o očuvanju i zaštiti filipinskih divljih životinja iz 2001., ovaj se zakon ne provodi previše strogo. Većina skloništa životinja koja se nalazi unutar zaštićenih područja nije važna jer se ilegalni lov jednostavno nastavlja kao i obično.

U konačnici, postoji nekoliko programa uzgoja u zatočeništvu koji regionalno pokušavaju održati populaciju vrste. Nejasno je hoće li to biti dovoljno da zlatoglavoi plodojedoi šišmiši opstanu, jer dva primarna uzroka ugroženosti i dalje traju neprekidno.

Share

Odgovori

Contact Us

%d blogeri kao ovaj: