Velika zima u Europi 1709. i dalje je misterij

Velika zima u Europi 1709. i dalje je misterij

Godine 1709. ljudi diljem Europe bili su suočeni s nečim strašnim: temperaturama ispod nule koje su trajale mjesecima. Nije postojala globalna vremenska prognoza koja bi ih mogla uvjeriti da će opet postati toplo – jednog dana. Bila je samo hladnoća, dan za danom. Nije postojao niti sustav koji bi ih na to upozorio. Jednog jutra svi su se jednostavno probudili u zaleđenom svijetu… i nitko ne zna zašto.

Velika zima doslovno se dogodila preko noći

Shutterstock

Zvali su je Great Frost u Engleskoj i Le Grand Hiver u Francuskoj, i da, dogodila se doslovno preko noći. Kad su ljudi diljem Europe navečer 5. siječnja 1709. otišli spavati, nikako nisu mogli znati što ih čeka. Kad su se sljedećeg jutra probudili temperatura je pala do samog dna termometra. Snijeg je počeo i nije prestajao, i odjednom je ovaj novi, snijegom prekriven svijet bio s prosječnom temperaturom od oko -20 °C.

(Spomenimo što taj broj znači. Ozebline se mogu dogoditi za samo 10 minuta kada je osoba izložena temperaturama na oko – 15 °C. Hipotermija — kritični zastoj tijela uzrokovan hladnoćom — može dogodi se u istom vremenskom razdoblju kada temperatura padne na -30 °C.)

Danas možemo provjeriti vrijeme za cijeli tjedan i znati da, iako možda nije 100% točno, možemo dobiti prilično dobru ideju o tome što se sprema. Međutim, 1709. nije bilo upozorenja. Tisuće i tisuće ljudi umrlo je od hipotermije prije nego što je itko shvatio koliko je ozbiljan pad temperature, a životinje – uključujući vrijedne izvore hrane poput kokoši i krava – smrznule su se na mjestu gdje su spavale. I to je bio tek početak.

Koliko je hladno bilo?

Temperatura nije samo pala 1709., već je mjesecima ostala ispod nule – a kako su dani odmicali, i ljudi i životinje nastavili su se boriti.

Parižani su tri mjeseca bili prepušteni sami sebi – bez zaliha. Snijeg je blokirao ceste diljem kontinenta, a rijeke – uključujući Temzu, Garrone i Rhone – smrznule su se. Smrznuli su se i njemački topli izvori, zajedno s amsterdamskim kanalima, švicarskim jezerima te Jadranskim i Baltičkim morem. Ta zaleđena jezera dopuštala su izgladnjelim ljudima i životinjama da hodaju preko njih u potrazi za hranom… a kako je hrane bilo malo, ponekad su smrznuta tijela mrtvih postala večera. Smrzavanje je bilo nemilosrdno: Baltičko more je ostalo čvrsto zamrznuto oko četiri mjeseca.

Postoje izvještaji da je hladnoća bila toliko jaka da su drveća spontano pucala i lomila se, a crkvena zvona su čak prestala zvoniti, jer bi se lomila. Vino se smrzavalo u vinskim podrumima bogataša. A što se pića tiče? Jedino što je ostalo tekuće bila su žestoka pića, poput viskija. Male divlje životinje – poput zečeva i ptica divljači – i velike – poput jelena i divljih svinja – bile su desetkovane, a čitave populacije su bile uništene.

I bogati i siromašni su nastradali

Vincent Isore/ip3/Getty Images

Najsiromašniji stanovnici Europe često su umirali tamo gdje su spavali. Nešto više iznenađuje je to što se činilo da bogatima nije bilo puno bolje.

Europska elita provela je dugo vremena gradeći za sebe masivne, prostrane palače, na ogromnim posjedima koji su se više koncentrirali na uređenje nego na praktičnost – praktičnost je, naposljetku, nešto o čemu su se sluge trebale brinuti. Uzmite Versailles. Louis XIV pretvorio je očevu lovačku kuću u palaču 1670-ih, a kada je izvršio nadogradnju, dodao je puno prozora. Visoki, široki, masivni prozori koji su dizajnirani posebno da budu impresivni. I tu je nastao problem.

Usred zahlađenja, vojvotkinja od Orleansa boravila je u Versaillesu i napisala:

“Ovdje je hladnoća tako žestoka da poprilično prkosi samom opisu. Sjedim kraj vatre koja buči s krznom oko vrata… i još uvijek drhtim i jedva držim olovku. Nikad u životu nisam osjetila ovakvu zimu…”

Posljedice

Zima 1709. uključivala je najhladniji mjesec koji je kontinent vidio u 500 godina. Uslijedilo je još šest valova zahlađenja gdje su temperature ponovno naglo pale, a ovi uvjeti smrzavanja potrajali su do ožujka. Cijele šume drveća su bile mrtve, a kada su temperature konačno ponovno porasle, snijeg i led su se otopili i stvorili razorne poplave. Usjevi koji su trebali rasti do proljeća su izgubljeni, glad se nastavila i tada su počele pobune.

Između veljače i lipnja 1709. bilo je 155 slučajeva otvorene pobune samo u Francuskoj, dok su se izgladnjeli ljudi spuštali na bilo koju zgradu – osobito dvorce i vjerske institucije – u kojima bi mogla ostati hrana. Glad je postala jednako jaka kao i hladnoća, a prema jednom pismu koje je napisala šogorica francuskog kralja, do lipnja je bila toliko loša da su se “djeca proždirala”.

Gotovo je nemoguće izmjeriti dugoročne učinke takve devastacije, ali kada je The Guardian pogledao što se dogodilo u Engleskoj u godinama nakon smrzavanja, otkrili su da je cjelokupna poljoprivredna ekonomija zemlje uništena, a njihov je BDP pao za šokantnih 23%, a prošlo je oko 10 godina prije nego što je nacija vidjela išta blizu povratka uvjeta prije zamrzavanja i produktivnosti.

Rusija kao velesila

Wikipedia

Različiti povijesni događaji povezani su na mnogo stvarno čudnih načina, a sasvim je moguće da Rusija možda ne bi postala svjetska velesila, da se velika zima iz 1709. nikada nije dogodila.

Cijela stvar seže na početak stoljeća, i na Veliki sjeverni rat. To je bio rat koji je odlučio kako će ravnoteža snaga pasti, a sve je bilo na Švedskoj i Rusiji. U to vrijeme, Rusija Petra Velikog prilično je napredovala na Švedsku, na čijem je čelu bio Karlo XII.

Njih dvojica su neko vrijeme razmjenjivali udarce, a tijekom velike zime 1709., švedska je vojska pretrpjela razorne gubitke. Oko 20.000 švedskih vojnika je umrlo, a bilo je noći u kojima je čak 2.000 muškaraca umrlo prije izlaska sunca. Dodajmo i nedostatak zaliha koji je oslabio one koji su preživjeli prije početaka bitke kod Poltave. U konačnici, lipanjski sukob završio je tako što je Švedska dobila završni udar, a Peter? Postao je još veći. Upravo je ta borba zaslužna za jedan od ključnih trenutaka u povijesti koji je doveo do uspona Rusije kao velesile, pa … bi li se to dogodilo bez zahlađenja?

Nitko nije siguran u broj umrlih

Francuski povjesničar E. Le Roy Ladurie kaže da se broj procjenjuje da je oko 100.000 ljudi odmah umrlo od hladnoće samo u Francuskoj. Zatim, čak 200.000 umrlih u gladi koja je uslijedila, a nakon toga uslijedio je još jedan val od oko 300.000 umrlih.

Taj posljednji niz smrti nije prestao sve do 1710., a to su bili ljudi koji su već bili oslabljeni i podlegli bolestima – poput tifusa, velikih boginja, ospica, dizenterije, pa čak i skorbuta – na koje inače možda nisu bili ranjivi. Postojala je i raširena smrt koja je dolazila od jedenja pokvarene hrane, i od jedenja stvari koje jednostavno nisu prikladne za hranu, poput strvine. Samoubojstvo nije bilo neuobičajeno, a ljudi su također umrli u neredima koji su izbili diljem zemlje. Sve to dovodi do gotovo nezamislivih 600.000 smrtnih slučajeva, i to samo u Francuskoj.

Maunderov minimum

Najveća misterija od svega je što je uopće uzrokovalo ovakve niske temperature?

Jedan od često hvaljenih prijedloga je da ima neke veze s fenomenom zvanim Maunderov minimum. To je tehnički nešto što se dogodilo između 1645. i 1715. godine, a NASA je to opisala kao vrijeme kada je sunce “ušlo u mirnu fazu”. Sunce je, kažu, zapravo postalo slabije, a na njegovoj površini bilo je manje aktivnosti. Teorija kaže da je manje sunčevih pjega rezultiralo manjim učinkom, a to je značilo da su temperature pale na svemu što je sunce obasjavalo.

Druge teorije

Postoji nekoliko drugih teorija o tome što je uzrokovalo Malo ledeno doba, zajedno s razaranjima koja su nastala s tom posebno hladnom zimom 1709. Postoji teorija koja sugerira da je sve počelo otprilike četiri stoljeća ranije, sa serijom vulkanskih erupcija koje su započele krajem 13. stoljeća.

To je rezultat studije koju je provelo Sveučilište Colorado, a koja je otkrila da je moguće da četiri masivna vulkana koja su eruptirala između 1250. i 1300. ispunila atmosferu s toliko krhotina da je reflektirala sunčevu energiju daleko od planeta te se pokrenula duga igra snižavanja temperatura koja je rezultirala širenjem polarnih ledenih kapa i koja je uzrokovala da se temperature nastavljaju snižavati.

Ni s tom teorijom nisu svi zadovoljni: istraživači iz NORCE Norwegian Research Center sugeriraju (putem Science Norway) da se “ponekad klimatski modeli ponašaju čudno”, a nema razloga zašto. Čak imaju i naziv za ove posebne slučajeve: zovu ih “ružni pačići”.

Kada je ova skupina istraživača pogledala vremenske obrasce s početka Malog ledenog doba, pronašli su dokaze da je ogroman dio morskog leda napustio Arktički ocean i krenuo prema toplijoj klimi. Zašto? Tko zna! Ta se ledena migracija nastavila sljedećih 100 godina, a oni sugeriraju da bi utjecaj koji je imao na oceanske struje i vjetrove bio dovoljan da pokrene Malo ledeno doba. Poanta? Svijet je čudan, život je nepredvidiv, a mi smo samo na putu.


Izvor:

Naslovna fotografija: Vincent Isore/ip3/Getty Images

http://www.grunge.com

Share

Odgovori

Contact Us

%d blogeri kao ovaj: