Vesna Vulović, stjuardesa koja je preživjela pad sa 10.000 metara

Vesna Vulović, stjuardesa koja je preživjela pad sa 10.000 metara

Upravo ono što je Vesnu Vulović gotovo spriječilo da postane stjuardesa je ono što ju je u konačnici održalo na životu.

U večernjim satima 26. siječnja 1972. Bruno Honke začuo je vrištanje koje je dopiralo s brda neposredno izvan njegovog sela u Čehoslovačkoj. Istraživajući, naišao je na jeziv prizor: olupinu zrakoplova, razorenu eksplozijom.

Iako se činilo nemogućim da je itko mogao preživjeti ovakav pad, Honke je ubrzo shvatio da netko jest. Usred olupine bila je žena koja je nosila krvavu tirkiznu uniformu stjuardese.

Zvala se Vesna Vulović i iako to ni ona još nije znala, upravo je preživjela epski pad od 10.000 metara uvrstivši se u Ginisovu knjigu rekorda kao jedina osoba koja je preživjela pad s 10.000 metara bez padobrana.

U Zraku

Vesna Vulović rođena u Srbiji imala je 22 godine i bila je stjuardesa samo osam mjeseci prije sudbonosne nesreće. Nakon što je otputovala u London kako bi naučila engleski, shvatila je svoju ljubav prema putovanjima. Kad je saznala da joj prijateljica postaje stjuardesa i da putuje svijetom, iskoristila je priliku.

Godine 1971. pridružila se JAT Airwaysu, jugoslavenskom nacionalnom prijevozniku. Međutim, njezin san se gotovo nije ostvario. S poviješću niskog krvnog tlaka, Vulović je znala da je malo vjerojatno da će proći liječnički pregled. Stoga je neposredno prije odlaska popila nekoliko šalica kave, nadajući se da će joj tako održati krvni tlak dovoljno visokim.

Na njezino zadovoljstvo, uspjelo je, pa su je pustili u program obuke stjuardesa.

Rekordni pad Vesne Vulović

Osam mjeseci u karijeri stjuardese, Vesni Vulović je rečeno da se pridruži posadi JAT -ovog leta 367, koji je letio iz Stockholma za Beograd s presjedanjem u Kopenhagenu. Iako je shvatila da ju je JAT zamjenio sa prijateljicom po imenu Vesna Nikolić, ipak se složila pridružiti se. Budući da nikada nije bio u Danskoj, Vesna je to smatrala još jednom prigodom za putovanje.

Međutim, kad je stigla u Dansku, zatekla je posrnulu posadu. Dok se Vesna nadala da će otići u razgledavanje, činilo se da je ostatak grupe usredotočen na kupovinu i sjedenje u hotelu. Kapetan je, kasnije se prisjetila, proveo 24 sata zaključan u svojoj sobi, odbijajući uopće izaći.

U 13.30 sati 26. siječnja 1972. posada se na aerodromu u Kopenhagenu susrela sa letom 367 i promatrala kako se putnici i prethodna posada iskrcavaju. Ukrcali su se novi putnici i let je na kraju poletio u 15:15 (16:15 po lokalnom vremenu).

Samo 46 minuta nakon leta dogodila se katastrofa.

U 16:01 sati došlo je do eksplozije. Zrakoplov se rasipao u zraku prije nego što je pao sa visine od 10.000 metara na tlo u Srbskim Kamenicama, Čehoslovačka. Od 28 putnika i posade, jedina je preživjela Vesna Vulović.

Srećom, Bruno Honke, seljanin koji ju je pronašao, bio je liječnik tijekom Drugog svjetskog rata i uspio ju je održati na životu dok nisu stigli spasioci. Ali to nije bio lak poduhvat. Od pada Vesna je zadobila dvije slomljene noge, tri slomljena kralješka, prijelom zdjelice, slomljena rebra i prijelom lubanje.

Nakon što je prevezena u bolnicu u Pragu, Vesna Vulović provela je nekoliko dana u komi.

Osim velikih tjelesnih ozljeda imala potpunu amneziju. Od sata koji je prethodio nesreći pa skoro mjesec dana nakon toga, Vesna nije imala pojma što se dogodilo. Sjećala se samo kako je pozdravila putnike koji su se ukrcali na let, a zatim ništa dok nije ugledala roditelje u svojoj bolničkoj sobi.

Kako je Vesna Vulović preživjela

Iako su je ozljede mogle ostaviti trajno paraliziranom, u roku od 10 mjeseci od pada Vesna Vulović ponovno je hodala. Liječnici nikada nisu očekivali da će zapravo preživjeti i doista ih je od trenutka kad se probudila sve iznenadila.

Prvo što je učinila nakon buđenja je zatražila cigaretu. Njezino razdoblje oporavka zapravo je bilo relativno kratko i nevjerojatno uspješno – činjenicu koju pripisuje “prehrani iz djetinjstva koja je uključivala čokoladu, špinat i riblje ulje”.

Istražitelji sigurnosti zračnog prometa vjeruju da joj je Vesnin položaj u zrakoplovu u vrijeme eksplozije pomogao da preživi pad. Bila je u stražnjem dijelu aviona kad se trup raspao.

Dok su mnogi drugi putnici nakon eksplozije bili isisani iz zrakoplova, Vesnin mali dio aviona u kojem se nalazila pao je na gusto pošumljeno, snijegom prekriveno tlo.

Vesnini liječnici složili su se s zračnim istražiteljima i dodali svoje zaključke. Upravo ono što je Vesnu gotovo spriječilo da postane stjuardesa je ono što joj je na kraju spasilo život. Njezini liječnici vjeruju da joj je niski krvni tlak spriječio da joj srce pukne tijekom pada.

Utvrđeno je da je do eksplozije došlo zbog ručno postavljene bombe, koja se aktivirala na zračnom prostoru tadašnje Čehoslovačke. Nitko nije bio kažnjen niti osuđen zbog te tragedije, a odgovornost za podmetnutu bombu preuzela je ustaška emigracija u Švedskoj. To je bio teroristički napad uperen protiv Jugoslavije. Naime, u tom je zrakoplovu trebao biti predsjednik vlade Jugoslavije Džemal Bijedić, koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći nekoliko godina kasnije. Kao odgovor na napad, u zemlji su pooštrene sigurnosne mjere aerodroma.

Zbog svoje amnezije, Vesna Vulović nije se sjećala nesreće ili eksplozije te joj je ostala ista ljubav prema letenju i osjećaj avanture koji je imala i prije. Ostala je strastveni letač i umrla je 2016. u 66. godini.

Share

Odgovori

Contact Us

%d blogeri kao ovaj: